Ministrica financija Martina Dalić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm potpisali su danas Ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna eura za razvojnu politiku gospodarskog oporavka Republici Hrvatskoj. Zajam je prvi od predviđena dva zajma čiji je cilj poduprijeti napore koje Hrvatska ulaže u ubrzavanje održivog gospodarskoga oporavka tijekom razdoblja od dvije godine. Zajmom se podupiru reforme u dva područja. Prvo su napori u fiskalnoj konsolidaciji kroz smanjenje troškova javne uprave, zdravstva, mirovina i socijalne skrbi. Ti su napori već unaprijedili upravljanje javnom potrošnjom te ojačali srednjoročnu održivost javnih financija, s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti. Zajmom se podupire i razvoj dinamičnog privatnog sektora kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja te smanjenje uključenosti države u poslovni sektor. Hrvatske su vlasti, kako se navodi, već poduzele mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i pravnih prepreka za tvrtke te su ubrzale privatizaciju trgovačkih društva u državnome vlasništvu.
Ministrica financija Martina Dalić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm potpisali su danas Ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna eura za razvojnu politiku gospodarskog oporavka Republici Hrvatskoj, izvijestili su iz Ureda Svjetska banke i Ministarstva financija.
Zajam je prvi od predviđena dva zajma čiji je cilj poduprijeti napore koje Hrvatska ulaže u ubrzavanje održivog gospodarskoga oporavka tijekom razdoblja od dvije godine. Zajmom se podupiru reforme u dva područja. Prvo su napori u fiskalnoj konsolidaciji kroz smanjenje troškova javne uprave, zdravstva, mirovina i socijalne skrbi. Ti su napori već unaprijedili upravljanje javnom potrošnjom te ojačali srednjoročnu održivost javnih financija, s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti, kaže se u priopćenju.
Zajmom se podupire i razvoj dinamičnog privatnog sektora kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja te smanjenje uključenosti države u poslovni sektor. Hrvatske su vlasti, kako se navodi, već poduzele mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i pravnih prepreka za tvrtke te su ubrzale privatizaciju trgovačkih društva u državnome vlasništvu.
U priopćenju se navode i ključni pokazatelji uspješnosti Programskog zajma za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Među tim pokazateljima su smanjenje potrošnje opće države sa 43,2 posto BDP-a u 2010. na 40,9 posto BDP-a 2012.; smanjenje ukupne mase plaća za opću državu s 10,7 posto BDP-a koliko je iznosila 2010. na 9,9 posto BDP-a u 2012.; smanjenje ukupne javne potrošnje za zdravstvo sa 6,9 posto BDP-a iz 2010. na 6,2 posto BDP-a u 2012.; smanjenje izdvajanja za socijalne naknade s 2,6 posto BDP-a iz 2010. na 2,3 posto BDP-a u 2012.; te smanjenje izdvajanja za mirovine s 10,5 posto BDP-a u 2010. na 9,7 posto BDP-a u 2012.
Kao ključni pokazatelji navode se i povećanje stope sudjelovanja radne snage na tržištu rada (15-64 godina) sa 62,4 posto koliko je iznosila 2009. na 64 posto u 2012.; povećanje ocjene institucija (prema Globalnom indeksu konkurentnosti) s 3,6 u razdoblju 2010.-2011. na 3,9 u 2012.; povećanje udjela privatnog sektora u BDP-u sa 70 posto u 2009. na 75 posto u 2012.; te povećanje izdataka za istraživanje i razvoj s 0,8 posto BDP-a 2009. na 1,1 posto u 2012.
"Veseli nas što hrvatske vlasti postižu napredak u provedbi Programa gospodarskoga oporavka te što su važne reforme s ciljem promicanja održivosti javnih financija u tijeku", rekao je Hongjoo Hahm. Istovremeno se, dodaje, vlasti potiču da ubrzaju reforme jer će Hrvatska snažnijom provedbom reformi prije ulaska u EU izvući maksimalnu korist od članstva.
Odobrenjem zajma Svjetska banka potvrdila je svoju podršku Vladinom Programu gospodarskog oporavka iz 2010. godine čiji je cilj oporavak i ublažavanje utjecaja globalne gospodarske krize na društvo, istaknula je ministrica Dalić.
Zajam radi potpore razvojnoj politici u iznosu od 150 milijuna eura prošli je tjedan odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke. Zajam je odobren po šestomjesečnom EURIBOR-u za euro uvećanom za fiksnu kamatnu maržu, što bi trenutno odgovaralo kamatnoj stopi od oko 2,5 posto uz jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina.